Skip to main content
    Privatnost

    Crna Gora pred novim režimom zaštite podataka o ličnosti: šta donosi Predlog zakona i šta će se promeniti u praksi

    Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti usklađen sa GDPR-om. Analiza ključnih promena: odgovornost rukovaoca, evidencije obrade, DPIA, DPO, rok od 72 časa, međunarodni transferi i kazne do 4% svetskog prometa.

    Privatnost12. avgust 2026.18 min čitanjaTamara Zavišić

    Crna Gora nalazi se pred jednom od značajnijih reformi svog pravnog okvira za zaštitu podataka o ličnosti u poslednjih nekoliko godina. Vlada Crne Gore je 7. avgusta 2026. godine utvrdila Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti i dostavila ga Skupštini na razmatranje, uz predlog da zakon bude donet po hitnom postupku.

    Iako bi se na prvi pogled moglo zaključiti da je reč prvenstveno o još jednom koraku u usklađivanju crnogorskog zakonodavstva sa pravom Evropske unije, značaj Predloga je znatno širi. Ukoliko bude usvojen u predloženom obliku, on će promeniti samu logiku na kojoj je do sada počivao sistem zaštite podataka u Crnoj Gori.

    Predlog u velikoj meri preuzima regulatorni model Opšte uredbe Evropske unije o zaštiti podataka – GDPR-a. U njegovom obrazloženju izričito se navodi usklađenost sa Uredbom (EU) 2016/679, dok se kao razlozi za donošenje zakona navode razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija, digitalizacija javnog i privatnog sektora, intenzivnija razmena podataka, upotreba novih tehnologija koje omogućavaju obradu velikih količina podataka, potreba za jačanjem prava građana i efikasnijim nadzorom, ali i obaveze Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

    Suštinska promena, međutim, nije u tome što će crnogorski propis dobiti terminologiju i pojedinačna prava poznata iz GDPR-a. Mnogo značajniji je prelazak sa sistema koji je u velikoj meri bio zasnovan na formalnim administrativnim obavezama ka sistemu zasnovanom na odgovornosti organizacije, proceni rizika i dokazivoj usklađenosti.

    02

    Od registracije zbirki ka odgovornosti organizacije

    Jedna od najvažnijih promena koju Predlog donosi jeste promena koncepta odgovornosti rukovaoca.

    Osnovna načela obrade ostaju prepoznatljiva: lični podaci moraju biti obrađivani zakonito, pravično i transparentno, prikupljeni za određene i legitimne svrhe, ograničeni na ono što je neophodno, tačni, čuvani samo koliko je potrebno i zaštićeni odgovarajućim merama. Međutim, Predlog ovome dodaje ključni element savremenog evropskog prava zaštite podataka: rukovalac je odgovoran za usklađenost sa tim načelima i mora biti u mogućnosti da je dokaže.

    Ta ideja se dodatno razvija kroz član 24 Predloga. Rukovalac, uzimajući u obzir prirodu, obim, okolnosti i svrhe obrade, kao i rizike po prava i slobode fizičkih lica, mora da primeni odgovarajuće tehničke i organizacione mere kako bi obezbedio i mogao da dokaže usklađenost obrade sa zakonom. Te mere moraju se, kada je potrebno, preispitivati i ažurirati, a mogu uključivati i odgovarajuće politike zaštite podataka.

    To je kvalitativno drugačiji pristup regulaciji.

    U praksi više nije dovoljno imati nekoliko formalnih akata ili sprovesti određenu administrativnu proceduru pred nadzornim organom. Organizacija mora biti sposobna da pokaže koje podatke obrađuje, u koje svrhe, po kom pravnom osnovu, koliko dugo ih čuva, kome ih dostavlja, kakve rizike obrada stvara za ljude i koje je mere preduzela da te rizike umanji.

    Posebno simbolična promena jeste prestanak vođenja postojećeg Registra zbirki podataka o ličnosti od početka primene novog zakona. U samom obrazloženju Predloga ova promena povezuje se upravo sa novim konceptom odgovornosti rukovalaca za zakonitost obrade podataka.

    Registar, međutim, neće jednostavno biti zamenjen odsustvom dokumentacije. Naprotiv. Predlog uvodi obavezu vođenja evidencija aktivnosti obrade za rukovaoce i, kada je primenljivo, obrađivače. Drugim rečima, težište se sa prethodnog formalnog registrovanja kod države pomera ka internoj odgovornosti organizacije za razumevanje, dokumentovanje i upravljanje sopstvenim aktivnostima obrade.

    03

    Zaštita podataka moraće da se ugrađuje u sisteme i procese

    Predlog eksplicitno uvodi zaštitu podataka po dizajnu i podrazumevanu zaštitu podataka.

    Rukovalac će morati da razmatra zaštitu podataka već u trenutku određivanja sredstava obrade, a ne tek nakon što je sistem razvijen, kupljen ili pušten u upotrebu. Predlog kao primer odgovarajuće mere navodi pseudonimizaciju, ali je smisao odredbe znatno širi: načela zaštite podataka moraju biti ugrađena u samu arhitekturu obrade.

    Istovremeno, podrazumevane postavke sistema treba da obezbede obradu samo onih podataka koji su neophodni za konkretnu svrhu. To se odnosi na količinu prikupljenih podataka, obim obrade, period čuvanja i njihovu dostupnost.

    Za kompanije koje razvijaju digitalne proizvode, javne institucije koje uvode nove informacione sisteme, ali i organizacije koje nabavljaju cloud, HR, CRM, analitičke ili AI alate, ovo znači da zaštita podataka više ne može biti pitanje koje se otvara tek nakon tehničke implementacije.

    Pravni i tehnički dizajn postaju deo istog procesa upravljanja rizikom.

    04

    Šira i jasnije uređena prava građana

    Jedna od centralnih celina Predloga odnosi se na prava fizičkih lica.

    Informacije o obradi moraju se pružati u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz korišćenje jasnog i jednostavnog jezika, pri čemu Predlog posebno naglašava situacije u kojima su informacije namenjene deci.

    Kada građanin podnese zahtev za ostvarivanje svojih prava, rukovalac mora da postupi bez nepotrebnog odlaganja i, po pravilu, najkasnije u roku od mesec dana. Rok se može produžiti za još najviše dva meseca kada to zahtevaju složenost ili broj zahteva, ali lice mora biti obavešteno o produženju i razlozima za njega.

    Predlog uređuje pravo na pristup podacima, ispravku netačnih podataka, brisanje, ograničenje obrade, prenosivost podataka i prigovor na obradu.

    Posebno je značajno pravo na brisanje, odnosno „pravo na zaborav“. Ono se, između ostalog, može ostvariti kada podaci više nisu potrebni za svrhu zbog koje su prikupljeni, kada je saglasnost povučena a ne postoji drugi pravni osnov, kada je obrada nezakonita ili kada postoji odgovarajući prigovor na obradu. Predlog istovremeno predviđa i izuzetke, između ostalog radi slobode izražavanja i informisanja, ispunjavanja zakonske obaveze, određenih razloga javnog interesa i ostvarivanja ili odbrane pravnih zahteva.

    To je važno jer prava lica nisu postavljena kao apsolutna. Novi sistem zahtevaće procenu pravnog osnova, svrhe obrade, interesa različitih strana i proporcionalnosti svakog konkretnog postupanja.

    05

    Automatizovano odlučivanje, profilisanje i novi tehnološki kontekst

    Predlog je značajan i iz perspektive sve šire upotrebe automatizovanih sistema i veštačke inteligencije.

    Profilisanje je eksplicitno prepoznato kao oblik automatizovane obrade podataka kojim se određeni lični aspekti fizičkog lica ocenjuju, analiziraju ili predviđaju – uključujući, između ostalog, radni učinak, ekonomsku situaciju, zdravstveno stanje, interesovanja, pouzdanost, ponašanje i lokaciju.

    Predlog posebno reguliše automatizovano donošenje pojedinačnih odluka, uključujući profilisanje, kada takva odluka proizvodi pravne posledice za osobu ili na nju na sličan način značajno utiče. Istovremeno, u okviru obaveza transparentnosti rukovalac, u relevantnim slučajevima automatizovanog odlučivanja, mora pružiti značajne informacije o korišćenoj logici, kao i značaju i predviđenim posledicama obrade za lice. Ovaj deo zakona biće naročito značajan za kreditno ocenjivanje, zapošljavanje, osiguranje, određene javne usluge, sprečavanje prevara i druge oblasti u kojima se odluke o ljudima sve češće oslanjaju na algoritamsku obradu podataka.

    Istovremeno, važno je ne mešati dva regulatorna pitanja. Propisi o zaštiti podataka uređuju zakonitost i posledice obrade ličnih podataka, dok pitanja ukupne bezbednosti, pouzdanosti i upravljanja AI sistemima mogu biti predmet drugih propisa i standarda. U praksi će se, međutim, ove oblasti sve češće preplitati.

    06

    Procena uticaja na zaštitu podataka postaje važan instrument upravljanja visokim rizikom

    Jedan od najsnažnijih izraza prelaska ka risk-based modelu jeste obaveza sprovođenja procene uticaja na zaštitu podataka – DPIA.

    Kada je, uzimajući u obzir prirodu, obim, kontekst i svrhe obrade, posebno uz upotrebu novih tehnologija, verovatno da će određena obrada predstavljati visok rizik po prava i slobode fizičkih lica, rukovalac mora da sprovede procenu uticaja pre početka obrade.

    Predlog posebno ukazuje na sistematske i sveobuhvatne procene ličnih aspekata zasnovane na automatizovanoj obradi, uključujući profilisanje, na osnovu kojih se donose odluke sa pravnim ili sličnim značajnim posledicama, obradu posebnih kategorija podataka u velikom obimu i sistematsko praćenje javno dostupnog prostora u velikom obimu.

    DPIA mora da obuhvati sistematski opis planirane obrade i njene svrhe, procenu nužnosti i proporcionalnosti, procenu rizika po prava i slobode lica i mere predviđene za rešavanje tih rizika i dokazivanje usklađenosti.

    Ako procena pokaže da bi obrada i dalje proizvela visok rizik bez odgovarajućih mera za njegovo ublažavanje, rukovalac se pre početka obrade konsultuje sa nadzornim organom.

    Time procena uticaja prestaje da bude samo dokument koji se izrađuje radi formalne usklađenosti. U dobro postavljenom sistemu ona bi trebalo da bude stvarni mehanizam donošenja odluka o tome da li određenu obradu treba sprovesti, na koji način i uz koje zaštitne mere.

    07

    Službenik za zaštitu podataka neće biti obavezan za svaku organizaciju

    Predlog detaljno uređuje položaj službenika za zaštitu podataka, odnosno DPO-a.

    Njegovo imenovanje obavezno je kada obradu vrši organ javne vlasti ili javno telo, osim sudova kada postupaju u okviru svojih sudskih ovlašćenja; kada osnovne aktivnosti rukovaoca ili obrađivača zahtevaju redovno i sistematsko praćenje lica u velikom obimu; ili kada osnovne aktivnosti obuhvataju obradu posebnih kategorija podataka ili podataka o krivičnim osudama i krivičnim delima u velikom obimu.

    Predlog pritom značajnu pažnju posvećuje stvarnom položaju DPO-a u organizaciji. On mora biti pravovremeno uključen u pitanja zaštite podataka, mora imati odgovarajuće resurse i pristup podacima i postupcima obrade, ne sme da prima instrukcije u vezi sa izvršavanjem svojih zadataka i neposredno odgovara najvišem nivou upravljanja organizacije.

    Njegova funkcija obuhvata informisanje i savetovanje rukovaoca ili obrađivača i zaposlenih, praćenje usklađenosti, savetovanje u vezi sa procenom uticaja i saradnju sa nadzornim organom.

    Zato bi bilo pogrešno novu obavezu posmatrati kao potrebu da se samo formalno imenuje jedno lice. Tamo gde je DPO obavezan, organizacija mora da mu obezbedi stvarnu funkcionalnu nezavisnost i mogućnost da svoj posao obavlja.

    08

    Odnosi sa dobavljačima postaće značajno važniji

    U digitalnoj ekonomiji relativno mali broj organizacija samostalno obavlja sve aktivnosti obrade podataka. Podaci se nalaze u cloud infrastrukturi, CRM i HR platformama, računovodstvenim sistemima, marketinškim alatima, sistemima za korisničku podršku i brojnim drugim servisima.

    Zbog toga je izuzetno značajno što Predlog detaljno uređuje odnos rukovaoca i obrađivača.

    Kada se obrada vrši u ime rukovaoca, rukovalac mora koristiti obrađivače koji pružaju dovoljne garancije da će primenjivati odgovarajuće tehničke i organizacione mere. Njihov odnos uređuje se ugovorom ili drugim pravnim aktom kojim se, između ostalog, definišu predmet i trajanje obrade, njena priroda i svrha, vrste podataka, kategorije lica i prava i obaveze rukovaoca.

    Obrađivač, između ostalog, mora da postupa po dokumentovanim uputstvima rukovaoca, obezbedi poverljivost, primenjuje potrebne mere bezbednosti, pomaže rukovaocu u ostvarivanju prava lica i ispunjavanju određenih regulatornih obaveza, a po završetku pružanja usluge briše ili vraća podatke, zavisno od izbora rukovaoca i zakonskih obaveza. Predlog uređuje i angažovanje podobrađivača i odgovornost u tom lancu.

    Za organizacije to znači da postojeće ugovore sa dobavljačima neće biti dovoljno posmatrati samo kroz komercijalne uslove, cenu i nivo usluge. Biće potrebno razumeti i njihove stvarne uloge u obradi podataka, tokove podataka i nivo garancija koje pružaju.

    09

    Povrede bezbednosti podataka: rok od 72 časa

    Predlog uvodi i režim postupanja u slučaju povrede bezbednosti ličnih podataka koji prati GDPR model.

    Rukovalac je, u situacijama u kojima postoji obaveza prijavljivanja, dužan da bez nepotrebnog odlaganja i, kada je moguće, najkasnije u roku od 72 časa od trenutka kada je saznao za povredu, obavesti nadzorni organ. Ako prijava nije izvršena u roku, potrebno je navesti razloge kašnjenja.

    Istovremeno, svaka povreda mora biti dokumentovana na način koji nadzornom organu omogućava da proveri usklađenost sa propisanim obavezama.

    Kada je verovatno da će povreda prouzrokovati visok rizik po prava i slobode fizičkih lica, rukovalac mora bez nepotrebnog odlaganja da obavesti i lica čiji su podaci pogođeni, uz zakonom predviđene izuzetke.

    Praktična posledica je jasna: organizacije će morati da imaju unapred definisan postupak za otkrivanje, procenu, eskalaciju i dokumentovanje incidenata. Rok od 72 časa ne ostavlja dovoljno prostora da se tek nakon nastanka incidenta utvrđuje ko je za šta odgovoran.

    10

    Teritorijalni domet zakona neće se završavati na granicama Crne Gore

    Važna novina jeste i teritorijalni domet Predloga.

    Zakon se primenjuje na obradu u okviru aktivnosti poslovnog sedišta rukovaoca ili obrađivača u Crnoj Gori bez obzira na to da li se sama obrada vrši u Crnoj Gori.

    Međutim, njegova primena obuhvata, pod propisanim uslovima, i rukovaoce ili obrađivače koji nemaju poslovno sedište u Crnoj Gori kada obrađuju podatke lica koja se nalaze u Crnoj Gori u vezi sa ponudom robe ili usluga tim licima ili praćenjem njihovog ponašanja na teritoriji Crne Gore.

    Predlog za takve subjekte, uz određene izuzetke, predviđa i obavezu imenovanja predstavnika u Crnoj Gori.

    To znači da relevantnost novog zakona neće biti ograničena isključivo na domaća pravna lica. Njegov domet može obuhvatiti i strane digitalne kompanije koje svoje usluge usmeravaju prema korisnicima u Crnoj Gori ili prate njihovo ponašanje.

    11

    Međunarodni transferi postaju posebno compliance pitanje

    Posebno poglavlje Predloga posvećeno je prenosu podataka o ličnosti u treće zemlje i međunarodne organizacije.

    Osnovna ideja je da zaštita koju zakon garantuje ne sme biti obesmišljena samim iznošenjem podataka iz Crne Gore.

    Predlog uspostavlja nekoliko mehanizama.

    Prvi je prenos na osnovu odluke o adekvatnosti. Nakon procene odgovarajućeg nivoa zaštite, Vlada Crne Gore može utvrditi da određena treća zemlja, teritorija, sektor ili međunarodna organizacija obezbeđuje odgovarajući nivo zaštite. Predviđeno je i periodično preispitivanje takvih odluka, najmanje jednom u četiri godine, kao i kontinuirano praćenje relevantnih promena.

    Kada odluka o adekvatnosti ne postoji, prenos je moguć ako su obezbeđene odgovarajuće zaštitne mere i ako su licima dostupna izvršiva prava i delotvorna pravna sredstva. Predlog predviđa, između ostalog, obavezujuća korporativna pravila i standardne ugovorne klauzule kao moguće instrumente. Na kraju, Predlog predviđa i posebne situacije u kojima se transfer može izvršiti na osnovu određenih izuzetaka.

    Za privredne subjekte ovo pitanje će imati veoma praktičan značaj. Korišćenje cloud infrastrukture, međunarodnih SaaS servisa, centralizovanih HR sistema, stranih CRM platformi ili AI servisa može uključivati prenos ili pristup ličnim podacima izvan Crne Gore. Zato će organizacije morati da znaju ne samo kome podatke dostavljaju, već i gde se oni nalaze, ko im može pristupiti i na kom pravnom mehanizmu međunarodni transfer počiva.

    12

    Jača uloga nadzornog organa

    Predlog znatno detaljnije uređuje položaj, nezavisnost, nadležnosti i ovlašćenja Agencije kao nadzornog organa.

    Agenciji se, između ostalog, poveravaju poslovi praćenja i obezbeđivanja primene zakona, podizanja svesti, davanja mišljenja, postupanja po zahtevima građana, međunarodne saradnje, utvrđivanja određenih lista obrada, podsticanja kodeksa ponašanja i sertifikacije.

    Njena ovlašćenja obuhvataju nadzor, korektivna ovlašćenja, mogućnost izricanja administrativnih novčanih kazni i, između ostalog, nalaganje obustave prenosa podataka primaocu u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji.

    Građani će moći da Agenciji podnesu zahtev za zaštitu prava kada smatraju da se njihovom obradom krše odredbe zakona. Predlog predviđa i sudsku zaštitu protiv odluka Agencije, kao i pravo na sudsku zaštitu protiv rukovaoca ili obrađivača i pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne štete zbog povrede zakona.

    Efikasnost celog novog sistema zato će u velikoj meri zavisiti upravo od sposobnosti Agencije da ove nadležnosti ostvaruje u praksi.

    13

    Kazne do 4% ukupnog svetskog godišnjeg prometa

    Jedna od promena koja će nesumnjivo privući najveću pažnju privrede jeste novi sistem administrativnih novčanih kazni.

    Za određene povrede Predlog predviđa administrativnu novčanu kaznu do 1.000.000 evra ili, kada je reč o privrednom društvu, do 2% ukupnog svetskog godišnjeg prometa ostvarenog u prethodnoj finansijskoj godini, u zavisnosti od toga koji je iznos veći.

    Za teže povrede predviđena je kazna do 2.000.000 evra ili do 4% ukupnog svetskog godišnjeg prometa, ponovo u zavisnosti od toga koji je iznos veći. Među povredama za koje je predviđen viši nivo kazne nalaze se povrede osnovnih načela obrade, prava lica i pravila o međunarodnim transferima.

    Struktura je očigledno inspirisana GDPR-om, uključujući procente od 2% i 4%, ali apsolutni maksimalni iznosi nisu isti kao u GDPR-u, gde gornje granice za odgovarajuće kategorije povreda iznose 10 odnosno 20 miliona evra.

    Predlog takođe propisuje kriterijume koje Agencija treba da uzme u obzir prilikom određivanja kazne, uključujući prirodu, težinu i trajanje povrede, broj pogođenih lica, stepen štete, prethodne slične povrede, saradnju sa Agencijom i način na koji je nadzorni organ saznao za povredu.

    Važna specifičnost je i to što se administrativna novčana kazna ne izriče državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne samouprave, javnoj ustanovi ili drugom subjektu javnog prava osnovanom u skladu sa zakonom.

    14

    Video-nadzor ostaje privremeno pod posebnim režimom

    Interesantno prelazno rešenje odnosi se na video-nadzor.

    Početkom primene novog zakona prestaće da važi sadašnji Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, ali će njegove odredbe članova 35 do 40a ostati na snazi. Te odredbe prestaće da važe tek kada stupi na snagu poseban zakon kojim se uređuje video-nadzor.

    To znači da usvajanje novog zakona neće automatski doneti potpuno novi režim za sva pitanja video-nadzora.

    Za organizacije koje koriste kamere u poslovnim prostorima, stambenim objektima, trgovinama, javnom prostoru ili na radnom mestu biće važno da tokom prelaznog perioda pravilno identifikuju koji se propis primenjuje na koje pitanje.

    15

    Koliko će vremena biti za usklađivanje?

    Predlog predviđa da zakon stupi na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“, ali da njegova primena počne šest meseci nakon stupanja na snagu.

    Važno je, međutim, naglasiti da je trenutno reč o Predlogu zakona. Šestomesečni period za usklađivanje, prema sadašnjem tekstu, ne teče od dana kada je Vlada utvrdila Predlog niti od njegovog dostavljanja Skupštini, već će biti relevantan tek nakon eventualnog usvajanja i stupanja zakona na snagu.

    Šest meseci može delovati kao relativno dug period. Za organizacije koje svoje aktivnosti obrade do sada nisu vodile prema GDPR modelu, to može biti vrlo ambiciozan rok.

    Usklađivanje neće podrazumevati samo izmenu obaveštenja o privatnosti.

    Biće potrebno mapirati procese obrade, utvrditi pravne osnove, definisati rokove čuvanja, uspostaviti evidencije aktivnosti obrade, pregledati ugovore sa obrađivačima, analizirati međunarodne transfere, urediti procedure za prava lica i incidente, utvrditi gde je potreban DPO, identifikovati obrade koje zahtevaju DPIA i dokumentovati odgovarajuće tehničke i organizacione mere.

    16

    Šta bi organizacije trebalo da počnu da rade već sada?

    Iako konačne obaveze zavise od teksta koji će biti usvojen, činjenica da Predlog u velikoj meri prati GDPR strukturu omogućava organizacijama da već sada utvrde gde se nalaze njihove najveće praznine.

    Prioritet bi trebalo da bude:

    1.Mapiranje aktivnosti obrade – koje lične podatke organizacija prikuplja, iz kojih izvora, zašto ih koristi, gde ih čuva, kome ih dostavlja i koliko dugo.
    2.Utvrđivanje uloga – u kojim procesima je organizacija rukovalac, zajednički rukovalac ili obrađivač.
    3.Revizija pravnih osnova i transparentnosti – da li za svaku obradu postoji odgovarajući pravni osnov i da li informacije koje se daju građanima odgovaraju stvarnim aktivnostima obrade.
    4.Uspostavljanje evidencija aktivnosti obrade – kao centralne dokumentacije iz koje se može razumeti kako organizacija koristi lične podatke.
    5.Pregled ugovora sa dobavljačima – naročito cloud, IT, HR, marketing, analitičkim i drugim pružaocima usluga koji obrađuju podatke u ime organizacije.
    6.Mapiranje međunarodnih transfera – uključujući lokacije servera, pristup podacima iz drugih država i pravne mehanizme na kojima se transfer zasniva.
    7.Identifikovanje visokorizičnih obrada – posebno novih tehnologija, profilisanja, automatizovanog odlučivanja, obrade osetljivih podataka i sistematskog praćenja, kako bi se utvrdilo gde će biti potreban DPIA.
    8.Uspostavljanje procesa za ostvarivanje prava i upravljanje incidentima – jer rok od mesec dana za zahteve građana i 72 časa za određene prijave povreda zahtevaju unapred definisane odgovornosti i procedure.
    9.Procena potrebe za DPO-om i jačanje internih kompetencija – uključujući obuke zaposlenih koji učestvuju u obradi podataka.

    Suština pripreme nije u proizvodnji dokumentacije radi dokumentacije. Organizacija bi, na kraju tog procesa, trebalo da bude sposobna da objasni i dokaže kako upravlja podacima kroz njihov čitav životni ciklus.

    17

    Brzo usvajanje je tek početak: pitanje kapaciteta ostaje otvoreno

    Iako potreba za reformom crnogorskog sistema zaštite podataka teško može biti sporna, brzina kojom se novi pravni okvir usvaja zaslužuje pažnju.

    Vlada je predložila donošenje zakona po hitnom postupku. U obrazloženju se kao razlog izričito navodi potreba da se u što kraćem roku uspostavi okvir usklađen sa standardima Evropske unije i ubrza usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskom pravnom tekovinom, posebno sa GDPR-om. Kao dodatni razlog navodi se proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i rizik da bi odlaganje moglo negativno uticati na ispunjavanje preuzetih obaveza.

    Pritom, u mišljenju Sekretarijata za zakonodavstvo od 7. avgusta navodi se da na Predlog nema primedbi, imajući u vidu da je Evropska komisija dala saglasnost na verziju teksta koja je Sekretarijatu dostavljena na mišljenje.

    Proces evropskih integracija svakako zahteva usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa evropskim pravom. Međutim, brzinu normativnog usklađivanja ne bi trebalo poistovetiti sa stvarnom spremnošću sistema za primenu novog režima.

    To, zapravo, priznaje i samo obrazloženje Predloga.

    U njemu se navodi da će sprovođenje zakona zahtevati odgovarajuće finansijske, kadrovske, organizacione i tehničke kapacitete, naročito kod državnih organa, lokalne samouprave, javnih ustanova i drugih rukovalaca. Predviđa se potreba za usklađivanjem postojećih procesa obrade, unapređenjem informacionih sistema i mera informacione bezbednosti, uspostavljanjem evidencija, procenama rizika i uticaja i obukama zaposlenih. Istovremeno se navodi da može biti potrebno dodatno jačanje administrativnih i stručnih kapaciteta samog nadzornog organa.

    Upravo će taj deo reforme biti presudan.

    Pravila slična GDPR-u mogu se relativno brzo uneti u tekst zakona. Izgradnja institucija sposobnih da ih dosledno tumače i sprovode, organizacija koje ih razumeju i primenjuju i građana koji svoja prava mogu efikasno da ostvare zahteva znatno više vremena.

    Crna Gora bi zato u nastavku procesa trebalo da vodi računa da evropsko usklađivanje ne ostane uspešno prvenstveno na nivou normativnog teksta. Posebnu pažnju zahtevaće kapacitet i stvarna nezavisnost nadzornog organa, edukacija javne uprave, priprema privrednog sektora i razvoj dovoljno jasne prakse koja će omogućiti organizacijama da novi risk-based i accountability model pravilno primene.

    18

    Zaključak

    Ako Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti bude usvojen u sadašnjem obliku, Crna Gora neće dobiti samo modernizovanu verziju postojećeg propisa.

    Dobijaće novi model upravljanja ličnim podacima.

    Najveća promena neće biti pojedinačno pravo na brisanje, novi rok za prijavu povrede ili obaveza sprovođenja DPIA. Najvažnija promena nalazi se u činjenici da će odgovornost za zakonitost obrade mnogo jasnije biti postavljena na organizaciju koja podatke obrađuje.

    Rukovaoci i obrađivači moraće da razumeju svoje aktivnosti obrade, procenjuju njihove rizike, ugrađuju zaštitu podataka u procese i tehnologiju, dokumentuju odluke i budu sposobni da pred nadzornim organom i građanima pokažu na koji način ispunjavaju svoje obaveze.

    Za građane, novi sistem može značiti snažnija i preciznije uređena prava. Za organizacije, značajno ozbiljniji režim odgovornosti. Za državu, obavezu da izgradi institucionalne kapacitete potrebne da pravila zaista funkcionišu.

    Zato će pravi test ove reforme početi tek nakon usvajanja zakona. Njen uspeh neće se meriti samo stepenom formalnog usklađivanja sa GDPR-om i napretkom u procesu evropskih integracija, već time da li će novi okvir u svakodnevnoj praksi zaista dovesti do odgovornije obrade podataka i delotvornije zaštite prava ljudi.


    Tekst Predloga zakona dostupan je na sajtu Vlade Crne Gore: Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

    Za širi regionalni kontekst, o srpskom Nacrtu zakona pisali smo u tekstu AI u Nacrtu zakona o zaštiti podataka o ličnosti, a o anonimizaciji u tekstu EDPB smernice o anonimizaciji.

    Započnimo saradnju.

    01

    Upitnik za saradnju

    Za timove koji već imaju definisan projekat, AI sistem ili konkretnu regulatornu dilemu.

    02

    Uvodni razgovor

    Za rukovodioce i timove kojima je potreban neposredan uvid u sledeće korake.

    Za medijske upite, predavanja i direktan kontakt: tamara@zavisic.com